Ruski teretni brod, koji je vjerojatno prevozio dva nuklearna reaktora za podmornice, moguće namijenjena Sjevernoj Koreji, pretrpio je niz eksplozija i potonuo 96 kilometara od obale Španjolske nakon što je navodno pogođen superkavitirajućim torpedom Barracuda, navodi se u istrazi.
Podsjeća se da ovu vrstu torpeda posjeduju samo "Sjedinjene Američke Države, nekoliko saveznika NATO-a, Rusija i Iran“.
Izvanredna sudbina broda "Ursa Major“ obavijena je velom tajne otkako je potonuo 23. prosinca 2024. godine. No, kako izvještava CNN, to bi moglo upućivati na rijetku i rizičnu intervenciju zapadne vojske s ciljem sprječavanja Rusije da pošalje naprednu nuklearnu tehnologiju ključnom savezniku, Sjevernoj Koreji. Brod je isplovio samo dva mjeseca nakon što je Kim Jong-un poslao vojnike pomoći Moskvi u invaziji na Ukrajinu.
Četiri eksplozije
Nedavne vojne aktivnosti oko olupine broda dodatno su produbile misterij oko tereta i odredišta. Američki zrakoplovi za nuklearna izviđanja dvaput su preletjeli iznad potopljenog broda tijekom protekle godine, prema javno dostupnim podacima o letovima.
Olupinu je tjedan dana nakon potonuća posjetio i sumnjivi ruski špijunski brod, što je izazvalo još četiri eksplozije, prema izvoru upoznatom sa španjolskom istragom incidenta.
Španjolska vlada malo je toga otkrila, objavivši priopćenje tek 23. veljače nakon pritiska oporbenih zastupnika. Potvrđeno je da je ruski kapetan broda španjolskim istražiteljima rekao kako "Ursa Major“ prevozi "komponente za dva nuklearna reaktora slična onima koji se koriste u podmornicama“ te da nije siguran jesu li sadržavali nuklearno gorivo.
Kako je potonuo brod "Ursa Major"
Slijed događaja koji je doveo do potonuća „Ursa Majora“ na dno Sredozemnog mora i dalje nije potpuno jasan. Prema španjolskoj istrazi, moguće je da je korištena rijetka vrsta torpeda za probijanje trupa broda, rekao je izvor upoznat s istragom. Incident se dogodio u posljednjim tjednima predsjedničkog mandata Joea Bidena, u trenutku kada je rat u Ukrajini bio na vrhuncu u korist Moskve, a SAD su nastojale izbjeći izravnu eskalaciju s Rusijom.
"Ursa Major“, poznat i kao Sparta 3, veteran ruske vojne kampanje u Siriji gdje je korišten za evakuaciju ruske opreme, pristao je 2. prosinca u luci Ust-Luga u Finskom zaljevu prije nego što je premješten u kontejnerski terminal u Sankt-Peterburgu. U javnom manifestu broda navodilo se da plovi prema Vladivostoku na ruskom Dalekom istoku, noseći dva velika "poklopca šahtova“, 129 praznih kontejnera i dvije velike dizalice Liebherr.

U listopadu iste godine vlasnik broda, državna tvrtka Oboronlogistics, objavio je da njihovi brodovi imaju dozvolu za prijevoz nuklearnog materijala. CNN je analizirao ubrzanu snimku utovara broda u Ust-Lugi na kojoj se vidi kako se kontejneri smještaju u trup broda, ostavljajući prazan prostor ispod za kasnije postavljanje "poklopaca šahtova“.
Brod je plovio uz francusku obalu, a portugalska mornarica pratila ga je kroz svoje vode. Pratila su ga i dva ruska vojna broda – Ivan Gren i Aleksandar Otrakovski.
U španjolskim vodama brod je naglo usporio, zbog čega su španjolski spasioci kontaktirali posadu putem radijske veze kako bi provjerili treba li pomoć. Posada je odgovorila da je sve u redu.
Poginula dva člana posade
No, otprilike 24 sata kasnije brod je iznenada skrenuo s kursa i 23. prosinca u 11:53 UTC uputio poziv u pomoć. Pretrpio je tri eksplozije na desnom boku, vjerojatno u blizini strojarnice, pri čemu su poginula dva člana posade. Brod se nakon toga nagnuo i ostao nepomičan.
Četrnaest preživjelih članova posade evakuirano je čamcem za spašavanje, a kasnije ih je preuzeo španjolski spasilački brod Salvamar Draco. U 19:27 na mjesto događaja stigao je i španjolski vojni brod. No pola sata kasnije jedan od ruskih vojnih brodova koji su pratili "Ursu Major“, Ivan Gren, naredio je svim okolnim brodovima da se udalje najmanje dvije nautičke milje, a potom je zatražio hitan povratak spašene posade.
Španjolske službe inzistirale su na provođenju akcije spašavanja i poslale helikopter na brod kako bi provjerili ima li preživjelih. Na snimkama koje je vidio CNN vidi se kako spasilac pokušava ući u strojarnicu, ali nailazi na zaključana vrata. U stambenom dijelu broda pronađena su dva prepuna kontejnera sa smećem, ribarskim mrežama i drugom opremom.
Što se dogodilo?
Prema izvoru upoznatom s istragom, "Ursa Major“ djelovao je stabilno i nije izgledalo da će uskoro potonuti. Međutim, u 21:50 Ivan Gren ispalio je niz crvenih signalnih raketa iznad mjesta događaja, nakon čega su uslijedile četiri eksplozije. Španjolska nacionalna seizmička mreža zabilježila je četiri gotovo identična seizmička signala, karakteristična za podvodne mine ili eksplozije u kamenolomima.
Do 23:10 prijavljeno je da je "Ursa Major“ potonuo.
Četrnaest preživjelih Rusa iskrcano je u Cartageni, gdje su ih ispitali španjolska policija i istražitelji. Ruski kapetan nije želio govoriti o sadržaju broda, navodno iz straha za vlastitu sigurnost.
Kapetan je bio "pod pritiskom da objasni što je mislio pod ‘poklopcima za šahtove’“, predmetima navedenima u manifestu broda. Na kraju je priznao da se radi o komponentama dvaju nuklearnih reaktora sličnih onima koji se koriste u podmornicama te ustvrdio da nisu sadržavali nuklearno gorivo.
Izvor upoznat s istragom rekao je da je ruski kapetan Igor Anisimov vjerovao kako će brod biti preusmjeren u sjevernokorejsku luku Rason radi isporuke dvaju reaktora. Španjolska istraga analizira i neobičan izbor pomorske rute za prijevoz tereta između dviju ruskih luka, unatoč razvijenoj željezničkoj mreži u Rusiji.
"Ciljani teroristički napad“
Posada broda nekoliko dana kasnije vraćena je u Rusiju. CNN je kontaktirao čovjeka koji nosi ime i lik ruskog kapetana, no on je negirao povezanost s brodom i rekao da je u mirovini.
Četiri dana nakon potonuća vlasnik broda opisao je incident kao "ciljani teroristički napad“, navodeći da su se dogodile tri eksplozije. U trupu broda pronađena je rupa veličine 50 x 50 centimetara, a oštećeni metal bio je savijen prema unutra. „Paluba broda bila je prekrivena šrapnelima“, navodi se u priopćenju tvrtke.
Tjedan dana kasnije ruski istraživački brod Jantar, koji Zapad optužuje za špijunažu u NATO vodama, vratio se na mjesto potonuća i pet dana kružio iznad olupine, nakon čega su zabilježene još četiri eksplozije.
Ključni dokazi na dnu Sredozemlja
Španjolska vlada priopćila je da se olupina "Ursa Majora“ nalazi na dubini od 2.500 metara te da bi izvlačenje brodskog snimača podataka bilo iznimno teško i rizično.
I američka vojska je pokazala interes za područje, poslavši dvaput specijalizirani zrakoplov WC135-R za nuklearna izviđanja iznad mjesta potonuća – 28. kolovoza prošle godine i ponovno 6. veljače ove godine.
Nije poznato jesu li ti letovi otkrili tragove radioaktivne kontaminacije. Španjolske vlasti nisu objavile nikakvo upozorenje o mogućem zračenju uz južnu obalu zemlje.

Moguće dijeljenje nuklearnih tajni
Tvrdnje da je Sjeverna Koreja bila krajnji primatelj dvaju reaktora pojavile su se nakon što je Pjongjang krajem 2025. objavio fotografije svoje prve nuklearne podmornice.
Mike Plunkett, analitičar pomorskih platformi u obrambenoj tvrtki Janes, rekao je da je malo vjerojatno da su reaktori transportirani s nuklearnim gorivom. No, ako su skinuti s rashodovanih podmornica, i dalje bi mogli biti radioaktivni.
Dodao je kako bi prijenos takve tehnologije Sjevernoj Koreji predstavljao „velik potez Moskve“ i vrlo zabrinjavajući razvoj događaja, osobito za Južnu Koreju.
Što je probilo trup "Ursa Majora“?
Španjolska istraga navodi da je rupa na trupu broda možda nastala djelovanjem superkavitirajućeg torpeda Barracuda. Takva torpeda koriste zračni mjehur za smanjenje otpora vode, čime postižu vrlo velike brzine i mogu probiti trup mete bez eksplozivnog punjenja.
Istraga zaključuje da bi upravo takav projektil mogao objasniti naglo usporavanje broda 22. prosinca i kasnije eksplozije.
Ruski vlasnici broda, španjolska i britanska vojska te Pentagon odbili su komentirati slučaj.
Tajne tereta "Ursa Majora“ i okolnosti njegova potonuća, čini se, i dalje počivaju na dnu Sredozemnog mora.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare